Adaptacija na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu

Prema prognozama, pogranične države Albanija, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija su posebno osjetljive na negativne posljedice klimatskih promjena. U dotičnim državama se generalno računa sa porastom prosječnih temperatura na godišnjem nivou. U Albaniji, na primjer, za oko 5,6 stepeni celzijusa i smanjenjem godišnjeg prosjeka padavina za na primjer, 5 procenata do 2050. godine u BJR Makedoniji. S jedne strane, to će dovesti do blažih i vlažnijih zima u regionu. S druge strane, raste vjerovatnoća učestalosti ekstremnih vremenskih uslova koji povećavaju rizik od poplava, erozije tla i zagađenja voda. Toplija i suvlja proljeća dovešće do dužih perioda suše sa visokim temperaturama od preko 35 stepeni celzijusa, posebno u ljetnim mjesecima. Uzmemo li u obzir da će temperature u gradskim područjima dodatno porasti za nekoliko stepeni celzijusa, gradovi, kao što su Tirana i Podgorica, bilježiće toplotne talase od preko 45 stepeni celzijusa.

Poplava u Skadru 2010. godine i period ekstremne suše na Kosovu 2013. godine pokazali su da ljudi u regionu nisu dovoljno pripremljeni na očekivane posljedice klimatskih promjena. Mnoge nacionalne institucije jesu djelimično svjesne, ali, osim neophodne ekspertize, nedostaju prije svega pouzdani podaci. Pored toga, nedostaje i neophodna prekogranična saradnja. Uz to, strategije harmonizacije nisu sastavni dio političkih okvirnih uslova, niti na regionalnom niti na nacionalnom nivou.

Cilj

Adaptacija na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu, posebno u pogledu rizika od poplava i suša, je unaprijeđena.

Način djelovanja

Projekat se u Albaniji, na Kosovu, u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji oslanja na raznovrsne regionalne, nacionalne i lokalne partnerske strukture. Podrška GIZ-a obuhvata savjetovanje uz pomoć međunarodnih, regionalnih i lokalnih eksperata, stručnog usavršavanja i nabavku neophodnih sredstava.

Projekat ima pet težišta djelovanja:

1.  Izgradnja regionalnog sistema upozorenja (rane najave) na poplave za sliv rijeke Drim;

2.  Podrška nacionalnih institucija kod izrade strategija za prilagođavanje na klimatske promjene;

3.  Savjetovanje prilikom izrade lokalnih planova upravljanja u slučaju opasnosti od poplava i suše, kao i  prilikom implementacije mjera za smanjenje rizika;

4.  Savjetovanje prilikom izrade prekograničnih koncepata za upravljanje vodnim resursima;

5.  Integrisanje preporuka za adaptaciju na klimatske promjene u urbano planiranje i razvoj glavnih  gradova Tirana, Podgorica i Beograd.

Rezultati

Projekat doprinosi smanjenju zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih i ekoloških posljedica klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu, s posebnim fokusom na planove upravljanja u slučaju opasnosti od poplava i suše u području sliva rijeke Drim. Sve ove mjere su podrška zemljama partnerima u procesu ispunjavanja visoko postavljenih ciljeva i kritičnih ekoloških standarda Evropske unije.
U Albaniji i Crnoj Gori su u participativnom procesu izrađeni planovi upravljanja u slučaju opasnosti od poplava za 31 opštinu i razvijene su lokalne kompetencije za njihovu efikasnu primjenu. Na taj način se u značajnoj mjeri smanjila ugroženost stanovništva od rizika od poplava za približno 200.000 stanovnika. Pored toga su se u četiri pogranične države sliva rijeke Drim proširile mreže stanica za mjerenje padavina i nivoa vodostaja u realnom vremenu u svrhu prekogranične prognoze poplava. Tako se sada mogu prognozirati poplave i upozoriti stanovništvo.

Zahvaljujući angažmanu GIZ-a na Kosovu se u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene mogao razviti i uvesti standardizovan instrument za planiranje za predvidljivo upravljanje rizikom od suše za sedam regionalnih vodovodnih preduzeća. Preduzeća koja vrše vodosnabdijevanje cjelokupnog kosovskog stanovništva sada su u stanju da dnevnim prikupljanjem i analizom podataka o količini padavina identifikuju sezonska odstupanja i predvide periode suše. Tako se na vrijeme mogu preduzeti mjere za uštedu vode kako bi se obezbijedila snabdijevanje pitkom vodom.